Bosanski arhitektonski identitet: jedinstven u svojoj različitosti

Septembarski mjesečni sastanak studenata stipendista Fondacije Hastor, održan u subotu, 14.09. u prostorijama ASA grupacije, bio je tematski orijentiran ka bosanskoj arhitekturi, pa s tim u vezi i ka ukupnom bosanskom kulturnom nasljeđu.

Naime, različite kulture su vremenom oblikovale i suoblikovale, kako bosanski arhitektonski, tako i kulturalni kontekst, generalno promatrajući. No, valja istaći i činjenicu da, ma koliko taj identitet bio oblikovan pod različitim, najčešće izvanjskim utjecajima, on ostaje bosanski identitet, jedinstven u svojoj inspirirajućoj različitosti. Ta različitost rezultatom je svojevrsne sinteze svih pređašnjih utjecaja i kulturnih obrazaca i vrijednosti koji su se kroz stoljeća ispreplitali na ovom području. Upravo o ovoj tematici i heteronimiji, kao bazičnoj odrednici bosanskog kulturalnog identiteta u kojoj se ogleda i autentičnost samog arhitektonskog nasljeđa, govorila je mlada, perspektivna arhitektica Delila Veispahić. Delila je 2015. godine započela svoj studij na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, na Fakultetu tehničkih i prirodnih nauka, Odsjek za arhitekturu, koji je i finalizirala tekuće godine. Dijelom je Fondacije Hastor već tri godine, te je kao stipendistica i volonterka imala priliku da izvjestan period bude mentorica grupi učenika u Kaknju, a potom i dio tima administracije Fondacije Hastor.  Ove godine bile je angažirana na poslovima monitoringa, kao novog segmenta rada Fondacije, a njena marljivost i posvećenost su još od samog početka stipendiranja prepoznati kao njeni temeljni kvaliteti.

Aktuelizirajući značaj prethodno navedene teme, o kojoj se nerijetko samo površno govori u javnom diskursu, Delila je stipendistima i stipendisticama Fondacije Hastor pokušala približiti vrijednost i signifikantnost polifonije bh. arhitekture. Naime, ovomjesečni sastanak studenata bio je koncipiran u vidu interaktivnog predavanja, u okviru kojeg su studenti, podijeljeni u grupe, imali priliku iznijeti stavove o vlastitoj percepciji i razmišljanjima o tome šta bh. arhitektura zapravo predstavlja. Upravo na ovakav način studentima je bila omogućena razmjena mišljenja, pri čemu se kao dominantna asocijacija na cjelokupni arhitektonski segment bh. identiteta izdvojila upravo različitost, koja je kao takva produktom preplitanja različitih kulturalnih utjecaja koje su sa sobom donosile velike imperije na tlu BiH. No, bh. arhitektura, pa u tom smislu i kultura uopće, uspijevala je nadživjeti sve mijene uzimajući iz svakog prethodnog razvojnog perioda nešto autentično, prilagođavajući to svom podneblju, te gradeći na taj način osebujnu bosansku identitetsku crtu. Pored navedenog, Delila je s ostalim stipendistima odlučila podijeliti i ideje koje mogu realizirati na volonterskim radionicama s djecom, posredstvom kojih će mjesečne sastanke učiniti interesantnijim, ali i potaći kreativnost kod učenika. Svrhu svoje prezentacije Delila opisuje sljedećim riječima: „Ovu priliku sam željela da iskoristim i svima nama pružim mogućnost da se kroz arhitekturu malo bolje upoznamo sa svojim identitetom, ali i obrnuto, da kroz slojevitost identiteta shvatimo i slojevitost bosanske arhitekture iz različitih perioda, od najranijih doba. Drago mi je da smo kroz dvije interaktivne radionice, koje su ciljano pripremljene, razmijenili svoja razmišljanja, diskutovali, došli do zaključka, ali i ostavili mogućnosti daljeg razmišljanja svakoga za sebe“.

Drugi segment septembarskog sastanka bio je rezerviran za druženje i međusobno upoznavanje studenata stipendista, te je u tu svrhu organiziran kviz općeg znanja u kojem su prisutni učestvovali posredstvom aplikacije. Podijeljeni u timove, stipendisti su imali priliku sintetizirati pojedinačna znanja iz različitih domena, te na taj način postati pobjedničkom ekipom. Kviz je protekao u takmičarskom duhu i neizvjesnosti, a studenti su tokom cijelog njegovog trajanja imali mogućnost pratiti rezultate preko projektora.

Fondacija Hastor je već trinaest godina prepoznatljiva po svojoj konzistentnosti i posvećenosti društveno odgovornom radu, a redovni mjesečni sastanci na kojima su nerijetko i njeni stipendisti u ulozi govornika i predavača, neposredna su refleksija dugoročne misije Fondacije orijentirane u pravcu izgradnje prosperitetnije i kvalitetnije zajednice, čiji su krucijalni nosioci mlade, uspješne individue.

Amina Vatreš