Profesor Enver Fejzović ime je koje se s poštovanjem izgovara među učenicima i kolegama. Naš alumnista, kao profesor fizike i matematike, godinama oblikuje mlade umove, podstičući ih ne samo na učenje već i na kritičko razmišljanje i radoznalost. U ovom intervjuu razgovaramo o stanju obrazovnog sistema danas, metodama podučavanja koje donose najbolje rezultate te o tome kako mlade generacije doživljavaju znanje i školu u eri digitalizacije.
Koji su najveći izazovi s kojima se profesori matematike i fizike danas suočavaju u radu s učenicima?
Najveći izazovi s kojima se profesori matematike i fizike danas suočavaju u radu s učenicima jesu nedovoljno opremljene učionice, odnosno, laboratorije za izvođenje eksperimentalne nastave. Neophodno je više ulaganja u nastavna sredstva i pomagala.
Sve je više govora o potrebi reforme obrazovanja. Šta biste Vi promijenili u cilju poboljšanja kvaliteta nastave i motivacije učenika?
Ako želimo uhvatiti korak s naprednim državama i pratiti svjetske trendove, neophodno je da dođe do sveobuhvatne reforme obrazovanja na nivou cijele Bosne i Hercegovine. Potrebno je jedno ministarstvo obrazovanja na nivou BiH koje će usvojiti nastavne planove i programe koji će se primjenjivati na cijeloj teritoriji naše države. Adekvatno opremljene škole i dovoljno stimulirani profesori u konačnici će doprinijeti poboljšanju kvaliteta nastave i motivacije učenika za bolje rezultate.
Koliko su STEM predmeti zastupljeni u našem obrazovnom sistemu i kako možemo potaknuti veći interes učenika za ove oblasti?
Neophodno je uvesti veći broj časova kada su u pitanju STEM predmeti i osigurati adekvatnu opremu kako bi se učenici zainteresirali za ove oblasti. Robotika je nešto što je trenutno u svijetu u velikoj ekspanziji, ali naši su učenici primorani ići na privatne časove ako žele da se obrazuju u toj oblasti, i tu vidim prostor za ulaganje u opremu koja će učenicima u redovnoj nastavi omogućiti da sami programiraju i prave vlastite robote.
Da li mladi danas imaju dovoljno prilika za praktično učenje i kako ih možemo bolje pripremiti za realni svijet i buduće karijere?
Mladi danas imaju veoma malo prilika za praktično učenje. Profesori rade s oskudnom opremom, a interes privrednih subjekata za angažiranje učenika veoma je nizak. Mi obrazujemo učenike za neka zanimanja koja će na tržište rada doći tek za nekoliko godina, a neophodno je što više praktičnog znanja ponuditi učenicima kako bi se sutra mogli lakše uklopiti u realni svijet i izazove koje on sa sobom nosi.
Kako biste opisali današnju generaciju učenika u odnosu na prethodne – jesu li motiviraniji, manje zainteresirani ili samo drugačiji u pristupu učenja?
Upotreba vještačke inteligencije u rješavanju problema doprinijela je da se učenici manje trude i da su demotivirani za učenje i napredovanje. Brzi protok informacija smanjio je pažnju kod učenika kada su u pitanju predavanja koja traju duže od 45 minuta.
