Jedan od projekata koji je obilježio 2025. godinu u Fondaciji Hastor, pored mnogih drugih, zasigurno je i dokumentarni serijal “Ponosnim koracima kroz BiH”. Fondacija Hastor je pokrenula ovaj serijal s ciljem promocije prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine, njenih ljudskih potencijala i prilika koje se nude kako bi mladi uvidjeli da svoju budućnost mogu graditi u našoj državi. Ekipa Fondacije Hastor je završila prvu sezonu, a povodom toga, januarski intervju mjeseca ćemo posvetiti Hani Kazić Sulić, našoj stipendistici kao jednoj od ključnih članova koji stoje iza ovog projekta.
- Kako je došlo do tvog uključivanja u snimanje i montažu prve sezone serijala “Ponosnim koracima kroz BiH” i kakav ti je bio prvi utisak o projektu?
U projekat sam se uključila na inicijativu urednice i voditeljice serijala “Ponosnim koracima kroz BiH” Dženane Zulum. Bila sam među prvima kojima je predstavljen koncept i odmah sam dobila pitanje da li bih željela učestvovati u realizaciji ovako značajnog projekta, sa zaduženjem za snimanje i montažu. Moj prvi utisak bio je izuzetno pozitivan. Ideja serijala mi se dopala, jer na kreativan i vjerodostojan način prikazuje kulturno naslijeđe i ljepote Bosne i Hercegovine, kao i potencijale naše zemlje. Posebno me motivirala činjenica da projekat ima jasnu poruku – da pokaže pozitivne primjere te da podstakne mlade ljude i motivira ih da ostanu i grade svoju budućnost ovdje.
- Koji su bili tvoji konkretni zadaci tokom snimanja i montaže i kako je izgledao rad na terenu širom Bosne i Hercegovine?
Moji konkretni zadaci tokom rada na serijalu obuhvatali su cjelokupan proces snimanja i montaže. Prije svakog snimanja bilo je potrebno detaljno istražiti grad i okolna mjesta kako bismo bile što bolje pripremljene; upoznati se s okruženjem, planirati kadrove i unaprijed osmisliti vizuelni pristup svakoj epizodi. Tokom samog snimanja, pored videomaterijala, važan dio posla bio je i snimanje zvuka. Morale smo voditi računa o ambijentu i uslovima na terenu kako bi glasovi gostiju i voditeljice ostali jasni i razumljivi. Osim intervjua, snimale smo i dodatne kadrove, takozvane offove i atmosferske scene, koje su kasnije pomagale u građenju cjelokupne priče. Nakon terenskog dijela slijedila je montaža, koja je uključivala selekciju materijala, slaganje narativa, color grading, obradu i čišćenje zvuka, potragu za odgovarajućom muzikom za svaku epizodu, kao i snimanje i dodavanje dodatnih voiceovera. Svaka epizoda zahtijevala je pažljiv i kreativan pristup da bi konačni rezultat bio dinamičan i sadržajno zaokružen.
- Šta ti je predstavljalo najveći izazov u procesu snimanja i montaže, a šta bi izdvojila kao najljepši dio tog iskustva?
Najveći izazov u procesu snimanja i montaže bio je izazovan tempo rada, posebno putovanja do različitih gradova i organizacija snimanja u ograničenom vremenskom roku. Često je bilo naporno uskladiti logistiku, raspored snimanja i tehničke uslove na terenu, ali smo se trudile da svaki izazov pretvorimo u dio stvaralačkog procesa. Sama putovanja su, uprkos umoru, bila zanimljiva jer tokom njih imale smo priliku da planiramo kadrove i razmjenjujemo ideje. S montažerske strane, najveći izazov bio je od velike količine materijala napraviti smislenu i dinamičnu cjelinu, a pritom sačuvati autentičnost priča i atmosfere svakog grada. Bilo je potrebno pažljivo birati kadrove, muziku i ritam epizode kako bi konačni snimak bio kvalitetan i zanimljiv gledaocima. Kao najljepši dio iskustva svakako bih izdvojila upoznavanje sa gostima i obilazak različitih mjesta širom Bosne i Hercegovine. Svaki grad nosio je svoju posebnu energiju i priču, a prilika da ih bolje upoznamo i prikažemo kroz serijal bila je izuzetno nadahnjujuća. Upravo ti susreti s ljudima, nova poznanstva i osjećaj zajedničkog stvaranja nečega vrijednog, učinili su cijeli projekat nezaboravnim.
- Koliko je podrška Fondacije Hastor bila značajna za realizaciju serijala i šta ovakvi projekti znače za mlade koji se žele profesionalno razvijati u oblasti medija?
Podrška Fondacije Hastor bila je ključna za sprovođenje cijelog serijala. Bez njihove podrške i povjerenja, ovakav bi projekat bilo mnogo teže ostvariti, posebno u produkcijskom smislu. Omogućili su nam sredstva, organizacionu podršku i prostor za kreativno izražavanje, što je za mlade autore izuzetno važno. Ovakvi projekti imaju veliki značaj za mlade koji se žele stručno razvijati u oblasti medija; pružaju priliku za praktično iskustvo, timski rad i direktan susret s izradom videozapisa. Kroz rad na serijalu imali smo priliku učiti, istraživati, razvijati nove vještine i graditi profesionalni pristup poslu. Također, ovakvi projekti mladima daju samopouzdanje i osjećaj da njihov rad ima stvarnu vrijednost i vidljivost. Fondacija Hastor prepoznala je potencijal mladih kreativaca i omogućila nam da svoje ideje pretvorimo u konkretan i društveno značajan projekat, što je za naš profesionalni razvoj bilo neprocjenjivo.
