Ovog smo mjeseca u okviru rubrike Intervju mjeseca razgovarali s Vedadom Huseinbašićem, doktorom medicine zaposlenim u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo i dugogodišnjim stipendistom te volonterom Fondacije Hastor. Tokom razgovora Vedad je podijelio detalje svog obrazovnog i profesionalnog puta, iskustva stečena na međunarodnim razmjenama, ali i važnost volontiranja, koje i danas zauzima posebno mjesto u njegovom životu.
- Za početak, možete li se ukratko predstaviti našim čitaocima i reći nešto o svom profesionalnom putu?
Zovem se Vedad Huseinbašić. Rođen sam u Fojnici, gdje sam završio osnovnu školu. Srednjoškolsko obrazovanje nastavljam na Tursko-bosanskom Unsko-sanskom koledžu u Bihaću. Diplomirao sam na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2023. godine. Sudjelovao sam na nekoliko studentskih razmjena: Erasmus+, IFMSA u Istanbulu te CEEPUS razmjeni u Grazu. Od februara 2024. godine radim kao doktor medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo. Od volonterskog iskustva, pored angažmana u Fondaciji Hastor, izdvojio bih edukacije i aktivnosti u Medicinskoj asocijaciji BIMA – više puta u godini organiziramo besplatne specijalističke preglede i usluge u povratničkim mjestima u Bosni i Hercegovini.
- Kao doktor medicine i uposlenik Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS, koliko često se tokom ljetnih mjeseci susrećete sa zdravstvenim tegobama izazvanim visokim temperaturama?
Tokom ljetnih mjeseci takve tegobe susrećemo vrlo često, posebno za vrijeme toplotnih valova kada nekoliko dana zaredom temperature ostaju visoke. Na visokim temperaturama dolazi do širenja krvnih sudova kako bi se organizam rashladio, ali ukoliko se izgubi previše tečnosti, smanjuje se volumen krvi, mozak dobija manje kisika i hranjivih materija, što može dovesti do vrtoglavice, sinkope, pa i toplotnog udara. U praksi se najčešće susrećemo s dehidracijom, toplotnom iscrpljenošću, poremećajima elektrolita, pogoršanjem hroničnih bolesti te, u najtežim slučajevima, s toplotnim udarom. Pacijenti s izraženim simptomima trebaju se odmah javiti u najbližu zdravstvenu ustanovu kako bi se što prije započelo adekvatno liječenje. Ono što mnogi ne znaju jeste da tjelesna temperatura iznad 40°C može dovesti do oštećenja ćelija, poremećaja funkcije mozga i drugih vitalnih organa. Upravo zato je toplotni udar hitno, životno ugrožavajuće stanje, koje zahtijeva brzo hlađenje i neodložnu medicinsku intervenciju.
- Koje su najčešće greške koje ljudi prave tokom velikih vrućina, a koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje?
Najčešća greška je što ljudi potcjenjuju djelovanje visokih temperatura i prve simptome pripisuju umoru. U praksi često vidimo da nedovoljno unose tečnost, nisu doručkovali, borave na direktnom suncu u periodu od 10 do 17 sati, obavljaju intenzivnu fizičku aktivnost po najvećoj vrućini ili ostavljaju djecu i starije osobe u parkiranim automobilima. Poseban problem je što žeđ nije uvijek pouzdan pokazatelj dehidracije – kada osjetimo žeđ, organizam je već započeo gubiti značajnu količinu tečnosti.
S medicinske strane, važno je razlikovati toplotnu iscrpljenost od toplotnog udara. Toplotna iscrpljenost manifestira se obilnim znojenjem, slabošću, vrtoglavicom i mučninom, dok je toplotni udar životno ugrožavajuće stanje kod kojeg tjelesna temperatura često prelazi 40°C, a dolazi do poremećaja svijesti i prestanka efikasne termoregulacije. Tada svaka minuta ima značaj jer produžena hipertermija može dovesti do oštećenja mozga, srca, bubrega i drugih organa.
- Koji su prvi znakovi toplotne iscrpljenosti ili sunčanice i kako treba pravilno reagirati ukoliko do njih dođe?
Prvi su znakovi da organizam više ne uspijeva održavati normalnu tjelesnu temperaturu izražen umor, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, grčevi u mišićima, pojačano znojenje i osjećaj slabosti. Ako se u tom trenutku ne reagira, stanje može napredovati u toplotni udar, koji se prepoznaje po poremećaju svijesti, dezorijentaciji, konfuziji, gubitku svijesti ili konvulzijama. To je hitno stanje koje zahtijeva neodložnu medicinsku pomoć.
Pravilna reakcija podrazumijeva da se osoba odmah skloni u hlad ili klimatiziran prostor, prekine fizičku aktivnost, ukloni višak odjeće i započne aktivno hlađenje hladnim oblozima ili polijevanjem mlakom do hladnom vodom, uz usmjeravanje ventilatora ako je dostupan. Ako je osoba pri svijesti, treba joj davati manje količine vode ili napitaka s elektrolitima. Međutim, kod poremećaja svijesti ne smije se davati ništa na usta zbog rizika od aspiracije, već je potrebno odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Zanimljivo je da brzina snižavanja tjelesne temperature direktno utječe na ishod liječenja. U hitnoj medicini postoji pravilo “cool first, transport second” – kod sumnje na toplotni udar prioritet je odmah započeti hlađenje, jer svako odgađanje povećava rizik od trajnog oštećenja organa i smrtnog ishoda. Upravo zato rano prepoznavanje simptoma može biti presudno za spašavanje života.
- Koje biste savjete dali građanima kako bi se zaštitili od visokih temperatura i sačuvali svoje zdravlje tokom ljeta?
Najvažnija preporuka je da građani ne čekaju da organizam pokaže ozbiljne znakove iscrpljenosti. Potrebno je redovno unositi tečnost, izbjegavati boravak na direktnom suncu između 10 i 17 sati, nositi laganu i svijetlu odjeću te, kada god je moguće, boraviti u rashlađenim prostorijama. Posebnu pažnju treba posvetiti starijim osobama, djeci i hroničnim bolesnicima, jer kod njih posljedice visokih temperatura mogu nastupiti mnogo brže.
Kod pojačanog znojenja, posebno nakon dužeg boravka na vrućini ili fizičke aktivnosti, nije dovoljno nadoknaditi samo vodu. Gube se i elektroliti, prvenstveno natrij i kalij, pa u takvim situacijama mogu biti korisni oralni rehidracijski rastvori ili napici s elektrolitima. Također, preporučujem svakodnevnu upotrebu krema sa zaštitnim faktorom (SPF 30 ili SPF 50), jer one značajno smanjuju rizik od opekotina, fotostarenja kože i dugoročno razvoja karcinoma kože. Za osobe koje redovno koriste lijekove poput diuretika ili imaju hronične bolesti, važno je da se tokom toplotnih valova konsultiraju sa svojim ljekarom, jer određene terapije mogu povećati rizik od dehidracije.
Jednostavan, ali koristan pokazatelj je boja urina – svijetložuta boja uglavnom ukazuje na dobru hidrataciju, dok tamniji urin često znači da organizmu nedostaje tečnosti. Na kraju, uvijek naglašavam da je prevencija najbolji lijek. Nekoliko jednostavnih navika može značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija i pomoći da ljeto provedemo sigurno i zdravo.
- Za kraj, imate li poruku ili savjet koji biste željeli uputiti stipendistima, alumnistima i svim čitaocima Newslettera Fondacije Hastor?
Znanje ima najveću vrijednost onda kada ga podijelimo s drugima. Zato neka nam ovo ljeto bude podsjetnik da je briga o zdravlju lična odgovornost, ali i čin solidarnosti prema ljudima oko nas. Ponosan sam što sam dio zajednice Fondacije Hastor, koja nas je naučila da uspjeh nije samo ono što postignemo za sebe, već i ono što učinimo za druge.
